OBAVIJEST O ODBRANI ZAVRŠNOG MAGISTARSKOG RADA – Selma Gegić, bach.- inž.geologije

UNIVERZITET U TUZLI
RUDARSKO-GEOLOŠKO-GRAĐEVINSKI FAKULTET
Univerzitetska br.2
Tuzla, 08.02.2022. god.


O B J A V L J U J E

Selma Gegić, bach.- inž.geologije javno će braniti završni magistarski rad pod naslovom: „Stepen onečišćenja tla potencijalno toksičnim elementima u Sprečkom polju općine Lukavac“, dana 18.02.2022. godine , sa početkom u 11 sati, u Amfiteatru Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, pred komisijom u sastavu:

  1. Dr.sci. Zehra Salkić, vanredni profesor
    uža naučna oblast Mineralogija i petrologija
    Rudarsko-geološko-građevinski fakultet Univerziteta u Tuzli, predsjednik
  2. Dr.sci. Elvir Babajić, vanredni profesor
    Uža naučna oblast Mineralogija i petrologija
    Rudarsko-geološko-građevinski fakultet Univerziteta u Tuzli, član
  3. Dr.sci. Izudin Đulović, vanredni profesor
    Uža naučna oblast Regionalna geologija
    Rudarsko-geološko-gr5ađevinski fakultet Univerziteta u Tuzli, član.

Pristup javnosti je slobodan. Magistarski rad se može pogledati u Sekretarijatu fakulteta svakim radnim danom od 09,00 do 15,00 sati.

 

REZIME RADA

Primjenom metoda urbanog geohemijskog kartiranja u sprečkom polju općine Lukavac izvršeno je sistematsko uzorkovanje tla u cilju određivanja koncentracija potencijalno toksičnih elemenata (PTE-a).
Određene su koncentracije trinaest PTE: As, Ba, Cd, Cr, Co, Cu, Hg, Mo, Ni, Pb, Tl, V, Zn i Hg i njihova strukturna svojstva u skladu sa zakonskim aktima Federacije BiH. Koncentracije PTE-a su određene visokosofisticiranom metodom (ICP-MS) visokog praga osjetljivosti u certficiranom laboratoriju ACME-lab (Kanada).
Statističkom i grafičkom obradom i prezentacijom rezultata istraživanja i ispitivanja, omogućeno je sagledavanje geohemijske distribucije i geneze PTE-a. Geneza PTE-a je definisana na osnovu poznavanja geološke građe (matičnog supstrata), geomorfoloških, hidroloških i pedoloških odlika sprečkog polja općine Lukavac, kao i sagledavanja antropogenih uticaja (industrija, otpad, pesticidi…). Za svaki PTE je definisan uticaj na ekosistem.
Izuzetno povišene koncentracije (nekoliko puta iznad maksimalno dozvoljene granične vrijednosti) su vezane za Cu, Ni, Ba i V. Koncentracije ispod minimalnih graničnih vrijednosti su evidentirane kod Cd, Cr, Mo i Tl. Kod ostali PTE-a, koncentracije su različitog raspona (iznad i ispod graničnih vrijednosti).
U genetskom pogledu pretežu geogeni PTE (V, Co, Cr, Ni,) u odnosu na antropogene (As, Zn, Cu). Ba je definisan kao geoegeno/antropogenog porijekla, dok geneza Hg, Tl, Mo, Pb, Cd nije razmatrana zbog koncentracija koje su ispod minimalnih graničnih. Analizom stepena onečišćenja tla (So) u korelaciji sa strukturnim svojstvima i maksimalno dozvoljenim koncentracijama PTE, može se zakaljučiti da je tlo zagađeno (> 200 %) sa Ni, dok je isto onečišćeno (100 – 200 %) sa Cr i Ba. Velika onečišćenost tla (50 – 100 %) je od strane Cu, Co i As, a povećane onečišćenosti (25 – 50 %) sa Cd, Pb i Zn. Čisto, neopterećeno (< 25%) tlo je od strane Mo, Tl i Hg.
U toku evaluacije rezultata, zaključeno je da se dobijeni rezultati mogu koristiti za unaprjeđivanje zakonskih okvira na Federalnom i Državnom nivou. Postojeći zakonski akti su dobrano „uopšteni“ te zahtijevaju izmjene. Praktičan primjer je Njemačka, gdje je zakonska regulativa jasno definisala način na koji onečišćivaći okoliša mogu dospijeti do čovjeka te je izvršeno klasificiranje zemljišta ovisno o njegovoj upotrebi (tla za poljoprivredu, tla za dječija igrališta, tla za stambene objekte, tla za industrijske i komercijalne svrhe).